Podkastovi i učenje stranih jezika

Svi znamo da je za učenje stranog jezika pravi blagoslov otići u zemlju u kojoj se taj jezik govori. Međutim, uzevši u obzir zemlju u kojoj živimo i ekonomske uslove u kojima preživljavamo, teško ćemo uspeti da uštedimo 1000-2000 evra za mesec dana u … bilo kojoj zemlji. Konverzacija deluje vrlo povoljno na naš jezički razvoj. U najobičnijem razgovoru sa izvornim govornikom ciljnog jezika možete čuti puno korisnih stvari. U Beogradu ima dosta stranaca, ali ne u tolikom broju da bi zadovoljili potrebe svih, znanja željnih, pa, mahom učenica (imajući u vidu Filološki fakultet). Uostalom, nije lepo takve ljude tretirati kao pokretne udžbenike. Razgovor na stranom jeziku među govornicima istog maternjeg jezika zvuči isuviše izveštačeno, i sumnjam da to iko praktikuje.

Prelazimo sada na pasivne načine učenja. Gledanje filmova – korisno u svakom slučaju. Slušanje muzike – tako su mnogi počinjali sa učenjem engleskog. Međutim, u oba ova slučaja postoji nešto što nam odvlači pažnju sa reči, sa jezika, sa namere da naučimo i zapamtimo nešto novo. U prvom slučaju to je pokret, u drugom melodija. Radio-emisije, ili u današnje vreme podkastovi, prevazilaze ove nedostatke. Tu ćete pronaći uobičajeni, svakodnevni jezik, izvorne govornike. Možete odabrati podkastove sa temama koje vas zanimaju i slušati ih kad god poželite. Tada je sva vaša pažnja usredsređena na reči, na jezičke konstrukcije, na kontekst. Ako nešto niste razumeli prilikom prvog slušanja, preslušaćete ga ponovo (biće to izazov, a ne dosadan zadatak) kako biste sve razumeli. Moja dva omiljena podkasta, na španskom, su La Aradio i Cita con la noche. Prvi je zabavan, smešan, provokativan. Drugi je, sa svojim univerzalnim temama i poezijom, prilagođen umetničkim dušama.

Za sve koji žele da načine mali korak ka usavršavanju svog španskog, pored ova dva navedena, postoji još gomila španskih podkastova okupljenih na sajtu www.podsonoro.com

Upotreba Interneta u nastavi stranih jezika

Od magnetofona do računara

Novija ljudska istorija puna je tehničkih izuma. Nakon prvobitne začuđenosti i oduševljenja pred novinom, dolazi do njenog razumevanja i praktične upotrebe, koja vremenom biva sve šira dok ne postane deo čovekove svakodnevice.

Nove tehnologije su neretko svoju primenu nalazile i u obrazovanju, u okviru koga nastava stranih jezika predstavlja vrlo dinamičnu oblast, podložnu promenama i pogodnu za uvođenje novih nastavnih sredstava. Šezdesetih godina, sada već prošlog veka, nastale su prave male jezičke laboratorije. Sastojale su se iz kabina opremljenih slušalicama, magnetofonom i kasetama koje su beležile glas. Nastava se zasnivala na individualnom radu učenika uz koordinaciju profesora. Bila je to jedna vrlo moderna metoda nastave, koja je uključivala, za ono vreme, najnoviju tehnologiju. Međutim, kako je tehnologija bila skupa, ovakav način učenja stranih jezika bio je rezervisan samo za elitu. Razvoj računara i Interneta tekao je velikom brzinom. Osamdesetih godina započinje njihov prodor, najpre u poslovni, a zatim i u svakodnevni život pojedinca; da bi devedesetih godina doživeli pravu ekspanziju i izmenili naše navike i potrebe. Internet predstavlja jedan od najvećih pokazatelja napretka ljudske civilizacije na prelasku u XXI vek.

Internet u nastavi stranih jezika

Rano uvođenje računara u najrazličitije aspekte društvenog života, samim tim i u obrazovanje, stvorilo je zabludu kod ljudi da će time rešiti sve svoje probleme, da će, između ostalog, kompjuteri zameniti same profesore. Iako je danas moguće pohađati on-line kurseve jezika, sticati formalno obrazovanje, pa čak i doći do zvanja mastera putem Interneta, nijedna od tih aktivnosti ne isključuje profesora. On je taj koji kreira i rukovodi on-line kursevima. Dok, s druge strane, Internet može predstavljati veoma korisnu dopunu nastavi jezika u učionici.

Jedan od najznačajnijih argumenata za upotrebu Interneta u procesu učenja stranog jezika jeste taj što učenicima pruža neposredan uvid u društvena i kulturna događanja zemlje čiji se jezik izučava, tj. prikazuje upotrebu jezika u realnim situacijama, u sadašnjem vremenu, u svakodnevnom životu. Dnevna štampa i časopisi u elektronskom formatu, radio emisije (ili u novije vreme podcasting), zatim video zapisi samo su neki od primera ovakve upotrebe Interneta. Istovremeno, Internet profesorima pruža mogućnost odabira raznovrsnog, zanimljivog i autentičnog materijala za nastavu u učionici. Putem interaktivnih tehnologija, kao što su e-mail, chat, forumi učenici mogu ostvariti interakciju sa izvornim govornicima jezika koji uče, i tako značajno razviti fluentnost na ciljnom jeziku. Brzina prenosa informacija putem Interneta omogućava efikasnu komunikaciju među sagovornicima koji se nalaze na potpuno različitim delovima sveta. Dostupnost novih tehnologija širokom krugu ljudi predstavlja još jedan razlog njihove sve veće primene u nastavi stranih jezika.

Naći posao preko Interneta

(Članak se odnosi na učenje španskog jezika, ali se može primeniti i na bilo koji drugi strani jezik.)

Zadatak predstavlja simulaciju traženja posla, realizuje se kroz tri časa i predviđen je za nešto starije učenike (recimo od 18 godina). Prvi čas se održava u učionici i sastoji se iz predstavljanja vokabulara na temu traženja zaposlenja i sastavljanja svoje biografije (CV). Najpre se sa učenicima razgovara o sistemu zapošljavanja, upoređuje se proces u Španiji i njihovoj zemlji, spominju se oglasi (u okviru kojih učenici imaju kratku gramatičku vežbu upotrebe bezličnih formi). Za praktičan rad na biografiji, učenicima se podele kartice sa različitim delovima jednog CV-ja, i za zadatak imaju da sklope kartice na tabli prema određenom redosledu. Sami se moraju dogovoriti kojim redosledom treba pisati podatke, da li obrazovanje ide pre radnog iskustva, gde se stavljaju lični podaci i sl. Radi se, takođe, na prevođenju naziva različitih nivoa obrazovanja na španski jezik, i uopšte govori se o tome kako jedan dobar CV treba da izgleda. Sledeći čas se održava u informatičkoj učionici i sastoji se iz individualnog rada za kompjuterom. Za pripremu ovog časa profesor mora osmisliti oglase za posao, kreirati e-mail adrese za svakog učenika (što nije teško uraditi na yahoo-u) i adresu jedne izmišljene agencije. Učenici imaju zadatak da napišu svoj CV, potraže oglase za poslove koji ih zanimaju, odaberu jedan, sastave propratno pismo i pošalju ga, zajedno sa biografijom, na e-mail agencije za zapošljavanje, kreirane od strane profesora. Na poslednjem času učenici dobijaju odgovor od agencije. Dva – tri učenika (zavisno od veličine grupe) predstavljaju odabrane kandidate za posao, i pozvani su na razgovor. Ostalim učenicima se saopštava da nisu ušli u uži izbor za željeni posao, ali da se agenciji dopada njihov CV i da će ih kontaktirati za neki drugi posao. Sada se učenici kandidati, uz pomoć jednog upitnika (najčešća pitanja koja se postavljaju na razgovorima ovog tipa), pripremaju za razgovor sa poslodavcem, dok se ostali učenici dele u grupe koje će predstavljati kompanije koje su dale oglase, i za zadatak imaju da pripreme pitanja za svoje kandidate. Na red zatim dolaze razgovori za posao koji se odvijaju isključivo među učenicima, dok ih profesor, iz jednog ugla učionice, sluša i beleži greške koje će kasnije zajedno analizirati. Na kraju se bira najbolji kandidat koji je dobio posao.

Bibliografija: Freixas Laporta, et. al. Navegando en español. 2001.

Navedeni zadatak ima veliku praktičnu vrednost. Osim što sa učenicima vežba upotrebu ciljnog jezika u jednoj realnoj situaciji, uvodi ih u veštine i pravila pisanja lične biografije, sa čime će se zasigurno sresti u svojoj skorijoj budućnosti. Zatim, u nastavu uvodi nove tehnologije: Internet, pretraživanje veb-stranica, korišćenje elektronske pošte. Učenici, pripadnici mlađe generacije, već su naviknuti na svakodnevnu upotrebu Interneta kod kuće, te im njegova primena u nastavi ne predstavlja nikakvu poteškoću, naprotiv, pruža im dodatnu motivaciju za rad.

1337 – Leet

Medijumi za komunikaciju se konstantno razvijaju i usavršavaju. Međutim, čovekovo osnovno sredstvo komunikacije ostaje isto – pisani i govorni jezik. Pitanje je da li jezik prati ovakav tehnički razvoj drustva ili ostaje konstanta u svoj toj pometnji? Mislim da su promene u jeziku vidljive na svakom koraku. Originalne i intrigantne često izazivaju rasprave u intelektualnim krugovima. Ovde će biti reči o jednom naročitom obliku upotrebe engleskog jezika u pisanoj komunikaciji putem Interneta pod nazivom Leet speak, odnosno 1337 5p34k.

Za početak Leet bi se mogao definisati kao jedan sociolekt koji se, kako je već navedeno, koristi u komunikaciji preko Interneta od strane relativno mladih korisnika, koji se “sastaju” na četu, forumima i, pre svega, na online igricama. No, o ovoj socijalnoj grupi ćemo nešto kasnije, sada da vidimo iz čega se sastoji i kako funkcioniše Leet. On nastaje modifikacijom pisanog teksta, što neupućenom čitaocu liči na neku vrstu šifrovanja. Slova se zamenjuju simbolima i ciframa, pa tako nastaje čitav jedan nov alfabet, npr. A – 4 , B – |3, C – (, D – |), E – 3… U ovom “jeziku” često se mesto celih reči upotrebljavaju skraćenice u vidu akronima, npr. ROFL (Rolling on the floor, laughing) i reči koje su prvobitno nastale kao greške u kucanju – npr. koristi se teh (73|-|) umesto određenog člana the, i pwn omesto own. Ponekad se i delovi reči zamenjuju brojevima, pod uslovom da je izgovor isti, npr. greatgr8. Na kraju se često nailazi na popularne smajlije sastavljene od zareza, apostrofa, zagrada i sl. :-) Gramatika i pravopisna pravila se uglavnom ignorišu. Leet je jedan dinamičan i subjektivan sistem, izmene su česte i uobičajene, kreativnost je na ceni. Tako se pri razumevanju treba pre osloniti na intuiciju nego na logiku.

Smatra se da je Leet nastao iz više razloga. Najpre da bi se ubrzala komunikacija skraćivanjem reći, što danas već gubi smisao (|\|0\/\/ ima više karaktera od now). Zatim da bi se izbegla cenzura i otežalo pretraživanje. Tako se npr. termin porn pretvorio u pr0n. Leet se pokazao korisnim u formiranju smislenih lozinki koje nije lako odgonetnuti, kao i u izboru željenog, ali već zauzetog korisničkog imena (stavite 0 umesto o i rešen problem).

Međutim, Leet najviše upotrebljavaju mladi, koji putem elektronskih medija uspostavljaju vezu sa pojednicima sličnim sebi, stvarajući tako grupu koja poseduje sopstveni jezik. Jezik koji su prema popularnom shvatanju stvorili hakeri 80-tih i 90-tih godina prošlog veka. To ovim grupama daje na važnosti i mističnosti. Drugi ih ne mogu tako lako razumeti. Često ovakav način izražavanja ocenjuju kao štreberski, a njegove korisnike smatraju nedruštvenim, usamljenim kompjuterskim zavisnicima. Po ovom pitanju su se oglašavali i roditelji. Najpre su smatrali da je to, što njihova deca pišu, gomila besmislica, a kada su shvatili da to ipak ima nekog smisla izrazili su zabrinutost što ih ne razumeju. Domišljati Microsoft je, baš iz tog razloga, izdao A parent’s primer to computer slang: Understand how your kids communicate online to help protect them.

Ako malo pažljivije pogledamo naslove koji nas svakodnevno okružuju primetićemo da je Leet počeo da se koristi i u masovnoj kulturi. Naučno-fantastična drama sa Al Paćinom u glavnoj ulozi zove se S1M0NE; popularna televizijska serija na CBS-u NUMB3RS; album grupe Linkin Park nosi naziv R34N!M47!0N (reanimation). Tu je i veš mašina pod nazivom HE4T. Dakle Leet se više ne vezuje samo za određenu socijalnu grupu, kompjuterskih štrebera, već polako ulazi u širu upotrebu.

Ovakav način komuniciranja izaziva negodovanje onih koji se zalažu za striktnu upotrebu standardizovanog jezika, uz poštovanje svih pravila gramatike i pravopisa. Vreme će pokazati koliko će ova jezička (r)evolucija uticati na jezik kojim govorimo.

1 |_34|2/\/3|) \/\/|-|47 1337 /\/\34/\/5 – I learned what Leet means.